1741 - Ruski moreplovac danskog porekla Vitus
Jonas Bering otkrio je Aljasku. Po njemu je nazvan moreuz koji razdvaja
Aljasku od azijskog kopna.
1854 - Umro je nemački filozof Fridrih Vilhelm Šeling, sa Imanuelom Kantom, Johanom Fihteom i Fridrihom Hegelom tvorac nemačke idealističke škole. Dela: "Ideje za filozofiju prirode", "O svetskoj duši", "Prvi nacrt sistema prirodne filozofije", "Transcedentalni idealizam", "Predavanja o filozofiji umetnosti", "Izlaganje mog sistema filozofije", "Bruno ili o prirodnom i božanskom principu stvari", "Filozofija i religija", "Istraživanje suštine ljudske slobode", "Filozofija mitologije".
1854 - Puštena je u rad prva železnička pruga na teritoriji Srbije. Povezivala je Belu Crkvu sa današnjim rumunskim delom Banata, pri čemu je korišćena konjska vuča, a od novembra 1856. korišćene su i lokomotive s parnom vučom. Na teritoriji današnje Srbije nalazio se deo pruge u dužini od svega 27 kilometara.
1877 - Rođen je srpski književni kritičar i istoričar književnosti Jovan Skerlić, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije, najuticajniji kritičar svog vremena. Diplomirao je na Velikoj školi u Beogradu i doktorirao u Lozani. Presudno je uticao na srpsku literaturu, boreći se za realizam i verodostojnost književnog dela. Prve radove objavio je u satiričnim i socijalističkim listovima, a zatim se visprenom kritikom, ali često beskompromisnom i isključivom, oglašavao u "Srpskom književnom glasniku", koji je od 1905. do 1907. uređivao sa Pavlom Popovićem, a potom sam do smrti. Po ličnom opredeljenju Skerlić je bio izraziti socijalista (socijaldemokrata) i bio je poznat kao veoma principijelan u tom smislu. Dela: rasprave i studije "Pogled na današnju francusku književnost", "Uništenje estetike i demokratizacija umetnosti", "Francuski romantičari i srpska narodna poezija", "Srpska književnost u XVIII veku", "Omladina i njena književnost", "Istorija nove srpske književnosti", "Jakov Ignjatović", "Svetozar Marković", kraće studije, kritike i prikazi sakupljeni u više knjiga pod naslovom "Pisci i knjige".
1854 - Umro je nemački filozof Fridrih Vilhelm Šeling, sa Imanuelom Kantom, Johanom Fihteom i Fridrihom Hegelom tvorac nemačke idealističke škole. Dela: "Ideje za filozofiju prirode", "O svetskoj duši", "Prvi nacrt sistema prirodne filozofije", "Transcedentalni idealizam", "Predavanja o filozofiji umetnosti", "Izlaganje mog sistema filozofije", "Bruno ili o prirodnom i božanskom principu stvari", "Filozofija i religija", "Istraživanje suštine ljudske slobode", "Filozofija mitologije".
1854 - Puštena je u rad prva železnička pruga na teritoriji Srbije. Povezivala je Belu Crkvu sa današnjim rumunskim delom Banata, pri čemu je korišćena konjska vuča, a od novembra 1856. korišćene su i lokomotive s parnom vučom. Na teritoriji današnje Srbije nalazio se deo pruge u dužini od svega 27 kilometara.
1877 - Rođen je srpski književni kritičar i istoričar književnosti Jovan Skerlić, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije, najuticajniji kritičar svog vremena. Diplomirao je na Velikoj školi u Beogradu i doktorirao u Lozani. Presudno je uticao na srpsku literaturu, boreći se za realizam i verodostojnost književnog dela. Prve radove objavio je u satiričnim i socijalističkim listovima, a zatim se visprenom kritikom, ali često beskompromisnom i isključivom, oglašavao u "Srpskom književnom glasniku", koji je od 1905. do 1907. uređivao sa Pavlom Popovićem, a potom sam do smrti. Po ličnom opredeljenju Skerlić je bio izraziti socijalista (socijaldemokrata) i bio je poznat kao veoma principijelan u tom smislu. Dela: rasprave i studije "Pogled na današnju francusku književnost", "Uništenje estetike i demokratizacija umetnosti", "Francuski romantičari i srpska narodna poezija", "Srpska književnost u XVIII veku", "Omladina i njena književnost", "Istorija nove srpske književnosti", "Jakov Ignjatović", "Svetozar Marković", kraće studije, kritike i prikazi sakupljeni u više knjiga pod naslovom "Pisci i knjige".
1940 - Ruskog revolucionara Lava Trockog, jednog od lidera Oktobarske revolucije, u Siudad Meksiku (gde je ovaj živeo kao politički izgnanik) smrtno je ranio naručeni ubica - jedan španski komunista. Umro je idućeg dana, sovjetska vlada je odbacila odgovornost, ali se ubrzo ispostavilo da je atentat najverovatnije naručio sam Staljin.
1961 - Na vrhuncu "hladnog rata" između Istoka i Zapada, na granici između Istočnog i Zapadnog Berlina, istočnonemačke vlasti su počele da podižu zid dužine 40 kilometara.
1968 - Sovjetska armija i trupe ostalih zemalja Varšavskog pakta, izuzev Rumunije, prešle su granicu Čehoslovačke pred ponoć, započevši invaziju s ciljem gušenja "Praškog proleća". U pitanju je bio pokušaj reformi u okviru socijalističkog sistema, koji je predvodio lider čehoslovačke Komunističke partije Aleksandar Dubček.
1975 - Američki vasionski brod "Viking I" lansiran je ka Marsu, na koji je dospeo u julu 1976.
1980 - Italijanski alpinista nemačkog porekla Rajnhold Mesner prvi je uspeo da se sam popne na najviši vrh sveta Mont Everest, bez upotrebe kiseonika.
1995 - Umro je Hugo Prat, proslavljeni italijanski strip autor i ilustrator. Rođen je nedaleko od Riminija od oca Nemca i majke Italijanke. Detinjstvo i ranu mladost proveo je po italijanskim kolonijama u Istočnoj Africi kao i u Argentini, i to je trajno obeležilo njegova umetnička stremljenja. Njegova dela - neobična mešavina crtačke umešnosti i poetskog dara - smatraju se najvišim dometima devete umetnosti. Autor je čuvenog Korta Maltezea, koji je doživeo nebrojena izdanja, širom sveta. Više epizoda je ekranizovano, nakon Pratove smrti. Ostala dela: "Pustinjske škorpije", "Narednik Kirk", "Ana iz džungle", "Jezuita Džo", "Sent Egzeperi", "Makumba".
Izvor: Zanimljive informacije
Нема коментара:
Постави коментар