понедељак, 4. март 2013.

Na današnji dan: 04.03.


1152. - Fridrih I Barbarosa izabran je za nemačkog kralja nasledivši strica Konrada III. Kasnije je bio jedan od vođa u Trećem krstaškom ratu.


1193. - Umro je arapski državnik i vojskovođa Saladin, sultan Egipta i Sirije, osnivač dinastije Ejubida, koji je 1187. porazio krstaše kod Hatina i osvojio veliki deo Sirije i Palestinu s Jerusalimom. Tako je posle 88 godina okončao franačku okupaciju Jerusalima, što je izazvalo Treći krstaški rat. Važio je za mudrog i verski tolerantnog vladara. Saladin je do danas ostao mitska ličnost arapske istorije i kulture, iako po etničkom poreklu nije bio Arapin nego Kurd.

1678. - Rođen je italijanski kompozitor i violinski virtuoz Antonio Vivaldi. Po profesiji bio je sveštenik u Veneciji. Tipičan je predstavnik zrelog baroka. Nije bio poznat samo kao sjajan i veoma plodan kompozitor već je oduševljavao savremenike i izvanrednim izvođačkim umećem. Dela: "Četiri godišnja doba", "L'estro armonico", "Il cimento dell'armonia e dell'inventione", niz koncerata za violinu, flautu, fagot.

1801 - Novoizabrani predsednik SAD Tomas Džeferson postao je prvi američki predsednik inaugurisan u novom glavnom gradu Vašingtonu.

1832 - Umro je francuski orijentalista Žan Fransoa Šampolion, osnivač egiptologije. Uspeo je da 1822. dešifruje hijeroglife sa ploče pronađene 1799. u egipatskom mestu Rešid. I to tako što je primetio da se na toj ploči nalaze tri identična teksta na trima različitim jezicima, od kojih je jedan bio grčki.

1852 - Umro je ruski pisac Nikolaj Vasiljevič Gogolj, otac ruske realističke proze. U romanu "Taras Buljba" prikazao je borbu Kozaka protiv poljskih i turskih osvajača. U zbirkama pripovedaka "Večeri na salašu kraj Dikanjke", "Mirgorod", "Petrogradske priče", "Arabeske", delu "Mrtve duše", komedijama "Revizor" i "Ženidba", oslikao je neveselu stvarnost tadašnje Rusije. Opterećen, opštim stanjem ali i sopstvenim delom, koje je stvarnost verno odražavalo, piše "Izabrana mesta iz prepiske sa prijateljima", pokušavajući da na mračnu sliku baci svetle tonove i stvori pozitivne junake. Pred smrt je uništio rukopis drugog toma "Mrtvih duša". Intimno bio je izrazito religiozan, mistik, pisao je teološke tekstove, čak tumačenja liturgije. Na osnovu Gogoljevog dela, Visarion Belinski je formulisao principe naturalne škole ruske književnosti, a Nikolaj Černiševski ga je smatrao osnivačem "satiričnog ili tačnije rečeno kritičkog pravca ruskog realizma".
1877 - U Boljšoj teatru u Moskvi pri put izveden balet "Labudovo jezero" Petra Iljiča Čajkovskog.

1880 - Pojavila se prva novinska fotografija na svetu u listu Dejli grafik.

1908 - Umro je srpski pisac Simo Matavulj, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najistaknutijih predstavnika srpskog realizma. Pisao je bogatim i sočnim jezikom pripovetke iz života rodne Dalmacije kao i Beograda u kojem je docnije živeo. Imao je veliki dar posmatranja kao i sposobnost živopisnog slikanja i ljudi i njihovog okruženja. Prevodio je francuske pisce Mopasana, Zolu, Molijera. Dela: romani "Bakonja fra Brne", "Uskok", zbirke pripovedaka "Iz primorskog života", "S mora i planine", "Beogradske priče".

1941 - Jugoslovenski knez-namesnik Pavle Karađorđević, pod velikim pritiskom sastao se u Berhtesgadenu sa vođom Trećeg rajha Adolfom Hitlerom, koji je insistirao da Beograd pristupi Trojnom paktu, a Nemačka i Italija bi navodno garantovale integritet i nezavisnost Kraljevine Jugoslavije.

1967 - Umro je srpski pisac Vladan Desnica. Pravo i filozofiju je studirao u Zagrebu i Parizu. Direktni je potomak legendarne ličnosti srpske epike Stojana Jankovića. Njegova dela su duboko intelektualna i najčešće prikazuju psihološke tipove njegove rodne Dalmacije. Dela: romani "Zimsko ljetovanje", "Proljeća Ivana Galeba", zbirke novela "Olupine na suncu", "Proljeće u Badrovcu", "Tu odmah pokraj nas", zbirka stihova "Slijepac na žalu".

2004 - U požaru koji je zahvatio manastir Hilandar na Svetoj Gori potpuno su uništene renovirana gostoprimnica, igumanske prostorije, deo monaških kelija, Beli konak iz 17. veka, mala crkva iz 17. veka, administrativne prostorije, ali su monasi uspeli da spasu najvrednije relikvije.



Izvor: Zanimljive informacije

Нема коментара:

Постави коментар