Na današnji dan, 01. avgust

Tweet

10 - p.n.e. - Rođen je rimski car i istoričar Klaudije Tiberije Druz, koji je tokom vladavine od 41. uspeo da stabilizuje prilike u rimskoj državi. Godine 43. osvojio je Britaniju (osim severne trećine ostrva koja nikada nije pala pod Rim). Rimska istoriografija zapamtila ga je kao vladara koji zaslužuje svako poštovanje. Bio je to učen i mudar čovek koji je svesrdno pomagao ljude koji se bave raznim vidovima stvaralaštva a i sam se bavio pisanjem. Umro je 54.- otrovan pečurkama koje mu je podmetnula četvrta supruga Julija Agripina Mlađa kako bi otvorila prostor da na čelo države dovede sina iz prethodnog braka - budućeg cara Nerona. 1714 - Umrla je engleska kraljica Ana, poslednji monarh iz dinastije Stjuart, tokom čije su vladavine 1707. konačno ujedinjene Engleska i Škotska, pod jednom krunom. 1779 - Rođen je američki pravnik i pisac Frensis Skot Ki, autor teksta američke himne "Zastava posuta zvezdama". 1819 - Rođen je američki pisac Herman Melvil, autor romana "Mobi Dik", oštrouman kritičar američkog društva, pri čemu je majstorski koristio simbole i alegorije. Ostala dela: "Tajpi", "Omu", "Bili Bad". 1834 - Ropstvo je zabranjeno u celoj Britanskoj imperiji, na osnovu čega je u britanskim kolonijama oslobođeno više od 770.000 robova, najviše u takozvanoj Zapadnoj Indiji (Karibi). 1860 - Umro je crnogorski knez Danilo Petrović, kojeg je dan ranije u Kotoru metkom iz pištolja teško ranio crnogorski emigrant Todor Kadić. Bio je prvi svetovni vladar Crne Gore, a za naslednika ga je testamentom odredio Petar II Petrović Njegoš. U boju na Grahovu maja 1858. izvojevao je pobedu. Godine 1860. postigao je razgraničenje s Turskom uz podršku Francuske. Tokom njegove vladavine od 1852, Crna Gora postaje nasledna kneževina. Svesrdno je pomagao ustanke Srba u Hercegovini protiv Turaka. 1910 - Rođen je pozorišni i filmski režiser, scenograf i glumac Bojan Stupica. Njegova režija odlikovala se izrazitom kreativnošću. Radio je u više naših pozorišta, najduže u Beogradu (Jugoslovensko dramsko pozorište, Atelje 212, Narodno pozorište) i znatno je doprineo razvitku pozorišne umetnosti kod nas. Režija: pozorišni komadi - "Dundo Maroje", "Leda", "U agoniji", "Aretej", "Kavkaski krug kredom", "Ribarske svađe", "Krvave svadbe", "Opera za tri groša", "Idiot", "Poseta stare dame", "Sveta Ivana", "Glorija", "Madam San-Žen", "Dantonova smrt", "Jaje", "Bogojavljenska noć", "Braća Karamazovi", filmovi: "Jara gospoda", "U mreži". 1914 - Nemačka je u Prvom svetskom ratu, posle austrougarskog napada na Srbiju, objavila rat Rusiji, Francuska je proglasila opštu mobilizaciju, Nemačka je potpisala savez s Turskom, a Italija je proklamovala neutralnost, istupivši iz pakta Centralnih sila. 1936 - Rođen je Iv Sen Loran, jedna od najistaknutijih ličnosti sveta mode. Imao je samo 21 godinu kada je izabran, nakon smrti Kristijana Diora 1957. za njegovog naslednika, što je bila posledica prethodne uspešne saradnje. Početkom 60-tih 20 v. osniva sopstvenu kuću visoke mode. Loran je bio prvi dizajner koji je, 1966. plasirao nov koncept luksuzne ženske konfekcije ("Leva obala") namenjene širem tržištu. 1944 - Stanovnici Varšave su u Drugom svetskom ratu otpočeli ustanak protiv nemačkih okupacionih snaga. Varšavski ustanak trajao je dva meseca i ugušen je po cenu stravičnih žrtava poljskih ustanika i civilnog stanovništva. 1952 - Rođen je Zoran Đinđić. Gimnaziju je završio u Beogradu. Diplomirao je filozofiju 1974. u Beogradu a 1979. doktorirao je na Univerzitetu u Konstancu u Nemačkoj, s tezom "Problemi utemeljenja kritičke teorije društva" kod Jirgena Habermasa. Hapšen je još kao student navodno zbog organizovanja "ilegalnih aktivnosti u studentskoj organizaciji". Pošto se Vili Brant, nemački kancelar, zauzeo za njega, umesto u zatvoru našao se u Nemačkoj. Radio je u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju, u Beogradu, bio poslanik u tri saziva Narodne skupštine Srbije kao i tadašnje Savezne skupštine SRJ, i kao profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Jedan je inicijatora 1989. (sa još 12 intelektualaca) obnove Demokratske stranke a na Skupštini Stranke 1990. jedan je od osnivača. Januara 1994. postaje predsednik Demokratske stranke. Izvesno vreme 1997. gradonačelnik je Beograda. Bio je arhitekta petooktobarskih promena u Srbiji 2000. Od 25. januara 2001. do tragične smrti u atentatu 12. marta 2003. predsednik je vlade Srbije. Dobitnik je nagrade "Bambi", kao i nagrade fondacije "Polak". Prevodio je Diltaja, Kropotkina, Huserla... Dela: "Subjektivnost i nasilje", "Jesen dijalektike", "Jugoslavija kao nedovršena država", "Srbija ni na istoku ni na zapadu". 1955 - Umro je srpski pisac Stanislav Vinaver, jedan od najznačajnijih i najraznovrsnijih stvaralaca u novijoj srpskoj literaturi. Studirao je matematiku i muziku u Parizu, a između dva svetska rata je radio kao novinar. U Prvom svetskom ratu je učestvovao kao dobrovoljac u Srpskoj vojsci, okupaciju zemlje u Drugom svetskom ratu je proveo u nemačkom zarobljeništvu, kao rezervni oficir Kraljevine Jugoslavije. Od 1945. radio je u Beogradu kao profesionalni pisac i prevodilac, jedno vreme i u agenciji Tanjug. Nemiran, radoznao, dinamičan duh, muzički obdaren, bio je jedan od protagonista moderne srpske književnosti posle Prvog svetskog rata, istraživač i kreator slobodnijeg pesničkog izraza i književnog jezika. Dela: zbirke pesama "Mjeća", "Varoš zlih volšebnika", "Čuvari sveta", "Evropska noć", "Pantologija novije srpske pelengirike", "Najnovija pantologija srpske i jugoslovenske pelengirike", proza "Priče koje su izgubile ravnotežu", "Godine poniženja i borbe, život u nemačkim 'oflazima'", "Ratni drugovi", "Šabac i njegove tradicije", eseji "Goč gori, jedna jugoslovenska simfonija", "Živi okviri", "Jezik naš nasušni", "Nadgramatika", "Zanosi i prkosi Laze Kostića", "Momčilo Nastasijević", "Gromobran svemira", "Nemačka u vrenju".

10 - p.n.e. - Rođen je rimski car i istoričar Klaudije Tiberije Druz, koji je tokom vladavine od 41. uspeo da stabilizuje prilike u rimskoj državi. Godine 43. osvojio je Britaniju (osim severne trećine ostrva koja nikada nije pala pod Rim). Rimska istoriografija zapamtila ga je kao vladara koji zaslužuje svako poštovanje. Bio je to učen i mudar čovek koji je svesrdno pomagao ljude koji se bave raznim vidovima stvaralaštva a i sam se bavio pisanjem. Umro je 54.- otrovan pečurkama koje mu je podmetnula četvrta supruga Julija Agripina Mlađa kako bi otvorila prostor da na čelo države dovede sina iz prethodnog braka - budućeg cara Nerona.

1714 - Umrla je engleska kraljica Ana, poslednji monarh iz dinastije Stjuart, tokom čije su vladavine 1707. konačno ujedinjene Engleska i Škotska, pod jednom krunom.

1779 - Rođen je američki pravnik i pisac Frensis Skot Ki, autor teksta američke himne "Zastava posuta zvezdama".

1819 - Rođen je američki pisac Herman Melvil, autor romana "Mobi Dik", oštrouman kritičar američkog društva, pri čemu je majstorski koristio simbole i alegorije. Ostala dela: "Tajpi", "Omu", "Bili Bad".

1834 - Ropstvo je zabranjeno u celoj Britanskoj imperiji, na osnovu čega je u britanskim kolonijama oslobođeno više od 770.000 robova, najviše u takozvanoj Zapadnoj Indiji (Karibi).

1860 - Umro je crnogorski knez Danilo Petrović, kojeg je dan ranije u Kotoru metkom iz pištolja teško ranio crnogorski emigrant Todor Kadić. Bio je prvi svetovni vladar Crne Gore, a za naslednika ga je testamentom odredio Petar II Petrović Njegoš. U boju na Grahovu maja 1858. izvojevao je pobedu. Godine 1860. postigao je razgraničenje s Turskom uz podršku Francuske. Tokom njegove vladavine od 1852, Crna Gora postaje nasledna kneževina. Svesrdno je pomagao ustanke Srba u Hercegovini protiv Turaka.

1910 - Rođen je pozorišni i filmski režiser, scenograf i glumac Bojan Stupica. Njegova režija odlikovala se izrazitom kreativnošću. Radio je u više naših pozorišta, najduže u Beogradu (Jugoslovensko dramsko pozorište, Atelje 212, Narodno pozorište) i znatno je doprineo razvitku pozorišne umetnosti kod nas. Režija: pozorišni komadi - "Dundo Maroje", "Leda", "U agoniji", "Aretej", "Kavkaski krug kredom", "Ribarske svađe", "Krvave svadbe", "Opera za tri groša", "Idiot", "Poseta stare dame", "Sveta Ivana", "Glorija", "Madam San-Žen", "Dantonova smrt", "Jaje", "Bogojavljenska noć", "Braća Karamazovi", filmovi: "Jara gospoda", "U mreži".

1914 - Nemačka je u Prvom svetskom ratu, posle austrougarskog napada na Srbiju, objavila rat Rusiji, Francuska je proglasila opštu mobilizaciju, Nemačka je potpisala savez s Turskom, a Italija je proklamovala neutralnost, istupivši iz pakta Centralnih sila.

1936 - Rođen je Iv Sen Loran, jedna od najistaknutijih ličnosti sveta mode. Imao je samo 21 godinu kada je izabran, nakon smrti Kristijana Diora 1957. za njegovog naslednika, što je bila posledica prethodne uspešne saradnje. Početkom 60-tih 20 v. osniva sopstvenu kuću visoke mode. Loran je bio prvi dizajner koji je, 1966. plasirao nov koncept luksuzne ženske konfekcije ("Leva obala") namenjene širem tržištu.

1944 - Stanovnici Varšave su u Drugom svetskom ratu otpočeli ustanak protiv nemačkih okupacionih snaga. Varšavski ustanak trajao je dva meseca i ugušen je po cenu stravičnih žrtava poljskih ustanika i civilnog stanovništva.

1952 - Rođen je Zoran Đinđić. Gimnaziju je završio u Beogradu. Diplomirao je filozofiju 1974. u Beogradu a 1979. doktorirao je na Univerzitetu u Konstancu u Nemačkoj, s tezom "Problemi utemeljenja kritičke teorije društva" kod Jirgena Habermasa. Hapšen je još kao student navodno zbog organizovanja "ilegalnih aktivnosti u studentskoj organizaciji". Pošto se Vili Brant, nemački kancelar, zauzeo za njega, umesto u zatvoru našao se u Nemačkoj. Radio je u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju, u Beogradu, bio poslanik u tri saziva Narodne skupštine Srbije kao i tadašnje Savezne skupštine SRJ, i kao profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Jedan je inicijatora 1989. (sa još 12 intelektualaca) obnove Demokratske stranke a na Skupštini Stranke 1990. jedan je od osnivača. Januara 1994. postaje predsednik Demokratske stranke. Izvesno vreme 1997. gradonačelnik je Beograda. Bio je arhitekta petooktobarskih promena u Srbiji 2000. Od 25. januara 2001. do tragične smrti u atentatu 12. marta 2003. predsednik je vlade Srbije. Dobitnik je nagrade "Bambi", kao i nagrade fondacije "Polak". Prevodio je Diltaja, Kropotkina, Huserla... Dela: "Subjektivnost i nasilje", "Jesen dijalektike", "Jugoslavija kao nedovršena država", "Srbija ni na istoku ni na zapadu".

1955 - Umro je srpski pisac Stanislav Vinaver, jedan od najznačajnijih i najraznovrsnijih stvaralaca u novijoj srpskoj literaturi. Studirao je matematiku i muziku u Parizu, a između dva svetska rata je radio kao novinar. U Prvom svetskom ratu je učestvovao kao dobrovoljac u Srpskoj vojsci, okupaciju zemlje u Drugom svetskom ratu je proveo u nemačkom zarobljeništvu, kao rezervni oficir Kraljevine Jugoslavije. Od 1945. radio je u Beogradu kao profesionalni pisac i prevodilac, jedno vreme i u agenciji Tanjug. Nemiran, radoznao, dinamičan duh, muzički obdaren, bio je jedan od protagonista moderne srpske književnosti posle Prvog svetskog rata, istraživač i kreator slobodnijeg pesničkog izraza i književnog jezika. Dela: zbirke pesama "Mjeća", "Varoš zlih volšebnika", "Čuvari sveta", "Evropska noć", "Pantologija novije srpske pelengirike", "Najnovija pantologija srpske i jugoslovenske pelengirike", proza "Priče koje su izgubile ravnotežu", "Godine poniženja i borbe, život u nemačkim 'oflazima'", "Ratni drugovi", "Šabac i njegove tradicije", eseji "Goč gori, jedna jugoslovenska simfonija", "Živi okviri", "Jezik naš nasušni", "Nadgramatika", "Zanosi i prkosi Laze Kostića", "Momčilo Nastasijević", "Gromobran svemira", "Nemačka u vrenju".