четвртак, 25. септембар 2014.

Na današnji dan, 25. septembar

1493 - Španski moreplovac Kristifor Kolumbo isplovio je iz luke Kadis na drugo putovanje u Novi svet, koji je otkrio 1492.

1513 - Španski istraživač Vasko Nunjes de Balboa prešao je Panamski zemljouz i postao prvi Evropljanin koji je video Tihi okean.

1866 - Rođen je američki biolog i genetičar Tomas Hant Morgan, osnivač genetike, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1933. za otkriće funkcije hromozoma u prenošenju naslednih svojstava. Izradio je prve mape položaja gena u hromozomima i smatra se glavnim predstavnikom hromozomne teorije nasleđa.

1897 - Rođen je američki pisac Vilijam Fokner, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1949. Prikazivao je društvenu istoriju američkog Juga, degeneraciju i propadanje starosedelačke gospodstvenosti i bezobzirnost skorojevića. Dela: romani "Sartoris", "Buka i bes", "Svetlost u avgustu", "Komarci", "Medved", "Konjički gambit", "Uljez u prašinu", "Divlje palme", "Vojnikova plata", "Starac", "Gospodska kuća", "Rekvijem za iskušenicu", "Lupeži", "Utočište", pripovetke "Svetilište", "Nepobeđeni".

http://pulse.rs/wp-content/uploads/2011/05/William-Faulkner-001.jpg
1897 - Rođen je srpski pisac Aleksandar Vučo, rodonačelnik moderne poezije za decu u srpskoj literaturi. Između dva svetska rata pripadao je pokretu nadrealista. Dela: romani "Gluho doba" (s Dušanom Matićem), "Koren vida", "Raspust", "Mrtve javke", "Zasluge", "Poziv na maštanje", "Omame", "I tako dalje omame", "Omame - kraj", poeme "Humor zaspalo", "Nemenikuće - Ćirilo i Metodije", "Mastodonti", zbirke pesama "Krov nad prozorom", "Ako se još jednom setim", "Pesme", "Alge", "Momak i po hoću da budem".

http://images3.kurir-info.rs/slika-900x608/spomen-ploca-aleksandar-vuco-1328585176-49295.jpg
1932 - Španskoj pokrajini Kataloniji data je autonomija, koja će biti ukinuta odmah posle pada republike.

1956 - U upotrebu je pušten prvi transatlantski telefonski kabl, postavljen između Obena u Škotskoj i Njufaundlenda u Kanadi.

1970 - Umro je nemački pisac Erih Marija Remark (pravo ime bilo mu je Erih Paul Kramner). Romanom "Na zapadu ništa novo", pisanom u naturalističkom maniru, predočio je besmisao ljudske klanice Prvog svetskog rata. I ostala njegova dela - zahvaljujući spretnosti u komponovanju radnje, jednostavnom stilu, ograničenom broju likova i temama poput rata i okupacije - naišla su na izuzetan prijem kod čitalaca širom sveta. Knjige tog antimilitariste, koji je opisivao okrutnost nacizma i rasističko ludilo, spaljivane su u Trećem rajhu na lomačama.

Emigrirao je 1932. u Švajcarsku, zatim u Sjedinjene države i 1947. postao je državljanin SAD. Ostala dela: "Povratak", "Tri ratna druga", "Nebo ne zna za miljenike", "Iskra života", "Crni obelisk", "Trijumfalna kapija", "Ljubi bližnjeg svoga", "Vreme života i vreme smrti".

http://www.novosti.rs/upload/images/2011/05/2305/kul-remark.jpg
1997 - Britanski supersonični automobil postavio je u Nevadi novi svetski brzinski rekord na tlu od 1.142 kilometra na čas.

Нема коментара:

Постави коментар